Jelenlegi hely

Berkes Zlata - a Magyarok Közössége Piszanica elnöknője

/ Tóth Rebeka /
toth.rebeka képe
Berkes Zlata a Magyarok Közössége Piszanica elnöknője magyar gyökereiről és a magyar kisebbségért végzett munkájáról mesélt. Zlata Berkeš, predsjednica Zajednice Mađara Pisanica, pričala je o mađarskim korijenima i svojem radu za mađarsku manjinu.
Berkes Zlata, Antonio De Blasio főkonzul, Jankovics Róbert parlamenti képviselőBerkes ZlataZMPMagyarok Közössége Piszanica

A nagypiszanicai magyarok Belovár-Bilogora megye egyik legaktívabb közösségét alkotják, három szekcióban is tevékenykednek, településükön C modellű nyelvoktatás is folyik. Az idősebb generáció tagjai még beszélik a magyar nyelvet, de a fiatalabbak körében egyre nagyobb probléma a nyelvvesztés.

Mađari u Velikoj Pisanici su jedna od najaktivnijih zajednica u Bjelovarsko-Bilogorskoj županiji: djeluju u tri sekcije te je u njihovom naselju u tijeku i učenje mađarskoga jezika po modelu C. Članovi starije generacije još govore mađarski, ali među mlađima raste problem gubitka jezika.

Tudom, hogy a családjában erős a magyar nemzeti identitás és többen is tevékenykedtek különböző közösségekben a magyar kultúra őrzéséért. Mesélne arról, honnan származik a családja?

Znam da je u Vašoj obitelji jak mađarski nacionalni identitet, neki od Vas i rade u različitim zajednicama za očuvanje mađarske kulture. Možete li nam ispričati odakle potječe Vaša obitelj?

1886-87-ben a magyarországi Nagykorpádról költöztek át őseink a mai Belovár-Bilogora megye területére, pontosabban Laslovacra. Horvátországba telepedésük oka tudomásunk szerint a magyarországi rossz anyagi helyzetük volt, a földek grófok tulajdonaiban voltak. Horvátországban akkoriban a föld rendkívül olcsó volt és a dédapám, aki olyan személy volt, aki földet szeretett volna művelni, Horvátországba költözött és mezőgazdasági területet vásárolt, amelyet először be kellett törni ahhoz, hogy művelni tudja. Ez nehéz munka volt, de néhány év múlva az igyekezet kifizetődött, és a föld kezdett jövedelmezővé válni.1992-ben Laslovacról Nagypiszanicára költöztek, ahol a Berkes család ma is él. Mivel a nagyapám kiváló földműves volt, társadalmilag is elkötelezett, eleinte a kálvinista templom őreként dolgozott Nagypiszanicán, ahol megmutatta tehetségét a szervezésben, és a kálvinista hívőket összegyűjtötte Nagypiszanicán, amely akkor jelentős számú volt.

1886/87 iz mađarskog mjesta Nagykorpàd naši preci su se doselili na područje današnje Bjelovarsko-bilogorske županije, točnije u mjesto Lasovac. Razlog dolaska u Hrvatsku je, po saznanjima, loše imovinsko stanje u Mađarskoj te nemogućnost posjedovanja zemlje koja je bila u vlasništvu grofova. U Hrvatskoj je tada zemlja bila iznimno jeftina te se moj pradjed kao osoba koja je voljela obrađivati zemlju doselila u Hrvatsku te kupila poljoprivredno zemljište kojeg je prvo trebalo okrčiti kako bi se moglo obrađivati. To je bio težak posao, međutim za nekoliko godina trud se isplatio te je zemlja počela donositi prihod. 1992. godine iz mjesta Lasovac preselili su se u Veliku Pisanicu gdje obitelj Berkeš i danas živi. Budući da je djed bio izniman zemljoradnik, dosta je bio i društveno angažiran prvenstveno kao staratelj Kalvinske Crkve u Velikoj Pisanici gdje je pokazao zavidne organizacijske sposobnosti  te organizirao okupljanje vjernika Kalvinske Crkve u Velikoj Pisanici kojih je tada bio znatan broj.

Milyen a kapcsolata a magyar nyelvvel és kultúrával? Említette, hogy gyermekkorában még magyarul beszélt, és rendkívül igyekszik újra megtanulni magyarul.

Kakva je Vaša veza s mađarskim jezikom i kulturom? Spomenuli ste da ste još u djetinjstvu govorili mađarski te da se trudite ponovo ga naučiti.

A családomban a kezdeti időktől magyar nyelven beszéltek, azon a nyelven, amelyet még őseink hoztak erre a területre, és a mai Magyarországon már biztosan nem beszélik. Gyermekkoromtól kezdve érdekelt a magyar kultúra, és az általános iskola 7. osztályáig választható magyar nyelvórákra jártam, valamint gyermek folklórcsoportba, amelyet Szűcs (Sić) Ilona tanítónő vezetett.

Još od najmlađih dana u mojoj obitelji govorio se mađarski jezik, jezik koji su naši preci donijeli na ovo područje, koji se sada u Mađarskoj sigurno više ne govori. Od djetinjstva sam zainteresirana za mađarsku kulturu te sam do sedmog razreda Osnovne škole pohađala izborni sat mađarskog jezika i dječji mađarski folklor kojeg je vodila učiteljica Ilona Sič.

Miért döntött úgy, hogy erőfeszítéseket tesz a magyar kisebbségért? Mik a Magyarok Közössége Piszanica fő céljai?

Zašto ste se odlučili truditi oko mađarske manjine/Zašto ste odlučili činiti napore za mađarsku manjinu? Koji su glavni ciljevi Zajednice Mađara Pisanica?

Sajnos a háborús események miatt Horvátországban többet nem tanították a magyar nyelvet az iskolában, az egyetem befejezése és a munkakeresés után, amelyre a felmenőim, és magyar származásom biztatott, úgy döntöttem, teszek valamit a magyar kisebbségért a mi vidékünkön, amelynek  száma egyre fogy, azért, hogy a magyar nyelvet, kultúrát és hagyományokat ne felejtsük el ezen a területen. 2011-ben megalakult a Magyarok Közössége Piszanica, amelynek a mai napig elnöke vagyok, alapvető célunk megőrizni a magyar nyelvet, hagyományokat és kultúrát. Ebből a célból hoztuk létre szekcióinkat: gyermek-folklórcsoport, kórus és tamburazenekar, akik magyar dalokat énekelnek és játszanak, amelyeket a mi területünkön énekeltek. Különféle rendezvényeket szervezünk, amelyeken a magyar kultúrát népszerűsítjük, kirándulásokat szervezünk a magyarokkal való kapcsolattartás, és a kultúra megismerésének céljából, az egyesületen keresztül magyar nyelvtanfolyamot tartunk, köszönhetően erőfeszítéseinknek újból van lehetőség a magyar nyelv tanulására a Piszanicai Általános Iskolában, szervezünk gyermekfoglalkozásokat és sok hasonlót. Kitűzött célunk: összefogni a magyar kisebbséget, hogy ne felejtsük a magyar nyelvet, kultúrát és hagyományokat, amelyeket őseink régen erre a területre hoztak.

Nažalost zbog ratnih događanja koje su pogodile Hrvatsku mađarski jezik se više nije učio u školi, te sam nakon završenog sveučlišta i zaposlenja, potaknuta svojim precima i mađarskim podrijetlom, odlučila učiniti nešto za mađarsku manjinu na našem području koja je bila sve manja, kako se mađarski jezik, kultura i običaji na ovom području ne bi zaboravili. 2011. godine osnovana je udruga Zajednica Mađara Pisanica, čiji sam predsjednik do danas, i osnovni cilj nam je očuvati mađarski jezik, običaje i kulturu. U tu svrhu osnovali smo sekcije: dječju folklornu skupinu, pjevački zbor i tamburaški sastav koji pjevaju i sviraju izvorne mađarske pjesme koje su se pjevale na našem području. Organiziramo razne manifestacije na kojima se promiče mađarska kultura, organiziramo izlete u svrhu povezivanja s Mađarima i upoznavanja kulture, kroz udrugu provodimo tečaj mađarskog jezika, zahvaljujući našem zalaganju mađarski jezik se ponovno uči  i u Osnovnoj školi u Velikoj Pisanici, organiziramo razne dječje radionice i slično. Naš postavljeni cilj je ostvaren: okupljanje pripadnika mađarske nacionalne manjine da se ne zaboravi mađarska kultura, jezik i običaji koje su naši preci davno donijeli na ovo područje.